Podelite i vi vaše slike, podatke i porodično sećanje! Javite se!

Podaci o Žižićima u Hrvatskoj

Iz razgovora sa Bogdanom Žižićem, 23. marta 2016. godine:

"Uvek se pretpostavljalo da su Žižići iz Dalmacije zapravo poreklom iz Crne Gore, da su to ljudi koji su kopnom bežali pred najezdom Turaka i tu se trajno nastanili. Poznato je da su Žižići učestvovali u odbrani Klisa, srednjovekovnog glavnog Hrvatskog utvrđenog grada". Zbog svoga istaknutoga položaja Klis je dugo vremena predstavljao teško osvojivu utvrdu, sve dok nije konačno osvojen 1537. godine. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište uskoka, boraca protiv turske i mletačke najezde. "Žižići koji su u u to doba došli u Klis i učestvovali u njegovoj odbrani su tu pustili korijenje i ostali. Pominju se u delu Marka Marulića, Judita, o vremenu kada su Turci zapretili Splitu".

"Komšiluk Žižića u Solinu je jedan on najjačih, i najbrojnijih u tom kraju. Žižići iz Splita su takođe štokavci - zadržali su i dalje štokavski govor, što takođe govori o njihovom porijeklu." Bogdan Žižić navodi i svoje viđenje sličnosti sa Crnogorcima: "Snimao sam na Cetinju i bio u poseti Crnoj Gori. Po meni nema sumnje, da antropološki, po izgledu i po mentalitetu postoji velika sličnost Žižića u Hrvatskoj sa crnogorskim narodom."

Bogdan Žižić

Bogdan Žižić (Solin, 8. studenoga 1934.) hrvatski reditelj i scenarist pretežno kratkih i dokumentarnih filmova.

Bogdan Žižić je rođen u Solinu, diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od najplodnijih hrvatskih autora kratkometražnih dokumentarnih i igranih (pokatkad i eksperimentalno usmjerenih) filmova, često nagrađivanih na međunarodnim festivalima (Oberhausen, Leipzig, Krakov, Sofija, Trst, New York, Atlanta i dr.). Od 1960-64. radi kao dramaturg u Zagreb filmu, a kao režiser debitira dokumentarnim filmom Poplava (1964.) o poznatoj velikoj poplavi u Zagrebu.

Filmografija:
"Poplava", dokumentarni film o poplavi u Zagrebu krajem listopada 1964. godine
"Jutro čistog tijela", dokumentarni film o kiparu Franu Kršiniću 1969. godine
"Putovanje", kratki igrani film, 1972.
Kuća (1975.)
Ne naginji se van (1977.)
Daj što daš (1979.)
Rani snijeg u Münchenu (1984.)
Cijena života (1994.)

----------

Žižići u Hrvatskoj:

Klara (Mara) Žižić

Službenica Božja majka Klara Žižić, krsnim imenom Mara, rođena 1626. u Promini između Knina i Drniša, utemeljiteljica je samostanskih trećoredica sv. Franje, najstarije izvorne hrvatske redovničke zajednice, koja svoj početak bilježi u Šibeniku 1673., i od tada u neprekinutom višestoljetnom kontinuitetu traje do danas. Vrijeme u kojem je živjela obilježeno je strahotama osmanlijskih osvajanja i pustošenja, sveopćom bijedom naroda, moralno-duhovnom, vjerskom i materijalnom. Mara Žižić posvećuje svoj život Bogu zavjetom djevičanstva i posvećuje se pouci u vjeri i brizi za narod u bliskoj suradnji s franjevcima provincije Bosne Srebrene.

Izvor: ovde

U propovijedi je biskup Ivas protumačio što znači svetost, kako je vidljiva u životu majke Klare te na koji su način svi kršćani pozvani na svetost, prerekavši evanđeosko izvješće o pozivu carinika Mateja na poziv Mare Žižić: »Kad Isus pođe odande kroz sela, kroz gradove, kroz narode, kroz stoljeća pa dođe do Promine, opazi djevojku, ženu, ugleda Maru, prezimenom Žižić, kako tamo čami pod turskim zulumom i reče joj: Maro, ajde za mnom. Mara Žižić ustala je, i iz Promine pošla za njim na nepoznate putove, išla je za Šibenik, osjetila je da je Bog tamo šalje. Godine 1673. nastanila se u šibenskoj Varoši, u maloj i skromnoj kućici da se s još nekim djevojkama potpuno odazove, potpuno posveti Bogu, čiji je poziv čula i kome se odazvala, živeći u redovničkom životu po pravilu Trećega samostanskog reda sv. Franje.« Podsjetivši da su u Klarinu siromašnu kuću u Varoši dolazili mnogi siromašni, posebno oni iz tada od Turaka okupiranog dijela naše domovine, i pod njezinim su krovom nalazili konačište te tjelesnu i duševnu okrepu, biskup Ivas je istaknuo da su u Klarinu životu ljudi prepoznavali »Krista siromašnoga, dobroga, uvijek spremnoga prići čovjeku, sagnuti se do njega, zaviti mu rane, utažiti bol i utješiti«.

-----------

Bogdan Žižić, filmski redatelj (1934),
Ivan Žižić, arhitekt i gospodarstvenik (1946),
Marko Žižić, ekonomist i gospodarstvenik (1946),
Vesna Žižić, inženjerka i znanstvenica (1950),
Špiro Žižić, dužnosnik i gospodarstvenik (1951),
Ivan Žižić, inženjer i gospodarstvenik (1958),
Ivan Žižić, gospodarstvenik (1970),
Andrija Žižić, košarkaš (1980).

Prezime Žižić je među 1000 najčešćih prezimena u Hrvatskoj. Smatra se da preko 800 ljudi sa prezimenom Žižić živi u Hrvatskoj. Brojni Žižići žive u sledećim mestima: Split - 31%, Solin - 20%, Zagreb - 13%, Otok (Otok (dalmatinski)) - 8%, Šibenik - 3%.

Po gustini naseljenosti, Žižići su najbrojniji u sledećim opštinama i mestima Splitska (Solin) - 3. najbrojnije prezime, Brštanovo (Klis) - 4. najbrojnije prezime, Solin - 4. najčešće prezime.